petak, 11 novembar 2016 08:16

Marija Stjuart - 3,76

Оцените овај чланак
(0 Гласова)

Četvrte festivalske večeri Jugoslovenskog pozorišnog festivala Narodno pozorište Beograd izvelo je predstavu „Marija Stjuart“ Fridriha Šilera, u režiji Miloša Lolića.

„Marija Stjuart“ je predstava o sukobu između Elizabete I (1533–1603), kraljice Engleske, protestantkinje, i njene katoličke rođake Marije Stjuart (1542–1587), kraljice Škotske. Neprijateljstvo među njima počelo je od trenutka kada su kročile na brutalnu političku pozornicu Evrope XVI veka u kojoj odsecanje glave ne da nije bilo zabranjeno, već je bio uobičajen način „rešavanja problema“. Marija Stjuart je prema svom dinastičkom poreklu polagala pravo na tri krune, imala mnogo veće šanse da bude kraljica Engleske, ali je istorija zapisala drugačije zahvaljujući njenom raspusnom životu i slabijoj političkoj umešnosti u odnosu na Elizabetu.



„Videli smo koliko je ovaj Šilerov tekst akuelan, tako da smo i iz njega mogli izvući repliku za slogan JPF. To što je napisan pre više stotina godina ne smeta da danas tako dobro i dramatično „radi“. Iz komada vidimo da ta političnost nije samo srpska ili balkanska nego je savremena evropska. Kad se Elizabeta nagne i pita: Da li narod još nešto treba? to možemo zamisliti i u Americi i Rusiji jednako kao u Srbiji i bilo gde drugde. Dakle, ta manipulacija narodom je danas veliki problem“, kaže selektor Bojan Munjin.

Od skoro 25 likova koji postoje u integralnoj verziji, u inscenaciji Miloša Lolića ostalo je 8 likova.Dve glavne junakinje nose krune, nalaze se na vrhovnoj poziciji, ali su predmet manipulacije tih istih muškaraca, njihovih intriga, pritisaka, erotskog, muškog, perverznog sveta koji stoji u pozadini svega, ocenjuju glumci među kojima je publika videla Branka Vidakovića, Ivana Bosiljčića, Nebojšu Kundačinu, Gojka Baletića, Miloša Đurovića, Zorana Ćosića.

„Mi živimo posledicu ishoda tog odnosa Marija-Elizabeta, ali kao pojedinci imamo mogućnosti da se protiv toga borimo u nekom svom ličnom mikrosvetu. Moj lik ima repliku: Poslušnost- to je sva moja pamet, za koju sam se vezao, sa njom sam se suočio. Postalo mi je zastrašujuće da sam ja, kao svi ostali ljudi, poslušan. I da ne bih prošao kao Devison, lik koji igram, moram da se trgnem, ali mislim kako vreme prolazi da sam ja i svi mi, civilizacija, postali još poslušniji, i da treba u tom smislu nešto da menjamo“, kaže glumac Zoran Ćosić.

„Marija Stjuart“ predstava prostora, tišine, sporih i opreznih hodova gde svako svakoga čuje i vidi, ističu akteri.

„Za mene ovo nije samo predstava o politici, već o čoveku, koji je postojao, koga je život izvitoperio. Zanimala me osoba kojoj je rođenjem dat položaj, ali istovremeno i konstantna muka za opstankom“, kaže Nada Šargin u ulozi kraljice Elizabete I.

„Imali smo puno materijala da proučavamo te dve istorijske harizmatične ličnosti. Marija je žrtva svoje ženstvenosti, strasti, svoje loše politike. 18 godina se povlačila po zamkovima, ali mislim da je do kraja živela svoju slobodu. Po cenu krune udavala se za koga je želela, iz ljubavi, živela je kako kraljica u to vreme nije smela. Bila je ishitrena, žena stihije, dok je sa druge strane imala ženu koja se koleba, koja ima kočnicu, i u toj situaciji zna se ko gubi glavu“, kaže Sena Đorović koja je igrala naslovnu ulogu.

Užička publika predstavu je nagradila burnim aplauzom, ali je ocena bila niža od prethodnih, odnosno 3,76.

Pete festivalske večeri na repertoaru je „Hinkeman“ Ernesta Tolera u režiji Igora Vuka Torbice i izvođenju Zagrebačkog kazališta mladih.

Slađana Vasiljević

Медије

Галерија слика

Више из ове категорије « Prof. dr Selma Porobić: Taktilno u umetnosti Bilten br. 5 »

 

logo jpf trans

 XXIX JUGOSLOVENSKI POZORIŠNI FESTIVAL - BEZ PREVODA

GDE ŽIVE ISTINA I PRAVDA?

Od 1.do 7.novembra 2024. godine

logo pozoriste 180
grad-uzice.jpg

ministarstvo kulture

banca intesa color

jedinistvo

prvi partizan mali

 

 

 

logo jpf trans
 

1. nov: JDP, Beograd

Mihael Kolhas

5. dec: Atelje 212, Beograd

Nestajanje

3. nov: CNP, Podgorica

Ibzen mašina

4. nov: SK Kerempuh, Zagreb

Smrt na dopustu

5. nov: NP Sombor

Ljudi od voska

6. nov: NP Sombor i Grad teatar Budva

Protekcija

7. nov: BDP, Beograd

Kavez za ptice