Predstava Smrt na dopustu nastaje po poznatom romanu portugalskog nobelovca Joséa Saramaga Smrt i njeni hirovi. Tema ovog romana je značaj smrti za naše živote. Suočiti se sa smrću znači suočiti se sa najtežom životnom istinom i najvećom misterijom u isto vreme. Smrt je istovremeno i totalna pravda, jer sustiže svakog bez razlike, i totalna nepravda, jer nas razdvaja od voljenih i čini da postanemo svesni svoje prolaznosti i zamenljivosti. Ali šta bi sa našim svetom bilo kada smrti ne bi bilo? Radnja i romana i predstave odvija se u neimenovanoj državi u kojoj na sedam meseci prestane da postoji smrt – svuda unaokolo smrt je i dalje u akciji, ali u ovoj zemlju čuda građane zaobilazi. Nestanak smrti isprva zvuči kao sjajna vest i konačna pobeda života. Međutim, sveže besmrtan narod ubrzo shvata da se mora nositi sa krizom zdravstva, ekonomije i pojavom kriminalnih organizacija. Ljudi i dalje normalno stare i oboljevaju, ali bez smrti se samo gomilaju na granici života, a i na granici države jer jedini način da se „odahne“ od večnosti je da se pređe granica i problem smrti prebaci u komšijsko dvorište. Razotkrivaju se igre moći koje igraju vlade, crkve i monarhije kao i njihovi prljavi poslovi.
Autorska predstava Smrt na dopustu nije osmišljena kao klasična scenska adaptacija romana. Namera je bila da se kroz rad sa ansamblom o temi romana dođe do teksta predstave koji je, naravno, poprimio jako mnogo od regionalnog konteksta. Kokan Maladenović i njegova ekipa želeli su da provere kako bismo mi i naši društveni sistemi reagovali kada bismo postali besmrtan narod. U ovo pozorišno istraživanje ušli su koristeći brehtovsku glumu, songove i humor koji, osim iz komičnih situacija, proizlazi i iz britkih i svevremenskih dijaloga po uzoru na velikane komedije Gruča Marksa i Vudija Alena. Može li se smehom odgovoriti na izazov smrti?